Šumarski list, Vol. 147 No. 7-8, 2023.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31298/sl.147.7-8.1
Značajke šumske prostirke i tla u šumi obične jele i crnoga graba (Ostryo-abietetum /Fukarek 1963/Trinajstić 1983) na Biokovu
Darko Bakšić
; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Nera Bakšić
; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Daniel Krstonošić
; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Nikola Pernar
; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Ivan Perković
; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Sjepan Mikac
; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Vibor Roje
; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Branimir Krtalić
; Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Sažetak
Brojna istraživanja pokazuju da su šume obične jele ugrožene klimatskim promjenama, posebice na južnim rubovima njihova rasprostranjenja gdje su negativni učinci zatopljenja izraženiji. Šume jele i crnoga graba rastu od 850 m do 1150 m nadmorske visine na kontinentalnoj padini planine Biokovo na karakterističnom vrtačastom reljefu, koji utječe na mozaični raspored golih stijena, tla, vegetacije i šumske prostirke. Cilj ovoga istraživanja je, po prvi puta, za termofilne i najjužnije šume jele i crnoga graba u Hrvatskoj utvrditi fiziografske značajke šumske prostirke i tla te sadržaj teških metala u površinskom sloju tla, pa usporediti dobivene podatke za šumsku prostirku i tlo s podacima za ostale jelove zajednice Hrvatske. Terenskim opažanjima u nizu vrtača utvrđeno je da ljeti (sušno i toplo razdoblje) iz jamskih otvora i pukotina struji hladan zrak, stvarajući u vrtačama specifične mikroklimatske uvjete koji pogoduju jeli i mogu potencijalno biti važan čimbenik njenog opstanka. U šumi jele i crnoga graba utvrđene su značajne količine šumske prostirke i zalihe ugljika, koje su u rasponu od 2,86 kg m–2 do 11,59 kg m–2, odnosno od 1,13 kg m–2 do 4,89 kg m–2 uz izrazitu prostornu varijabilnost. Po fiziografskim značajkama površinskog sloja tla šume jele i crnoga graba grupiraju se uz bukovo-jelove šume sjevernog Velebita i Gorskog kotara, što upućuje na dominantan pedogenetski utjecaj (karbonatnog) matičnog supstrata. Osnovni limitirajući čimbenik tla šuma jele i crnoga graba njegova je mala dubina. U površinskom sloju tla utvrđen je povišen do vrlo visok sadržaj teških metala Cu, Pb, Zn, Ni i Cd.
Ključne riječi
obična jela; tlo; šumska prostirka; crni grab; klimatske promjene
Hrčak ID:
307846
URI
Datum izdavanja:
31.8.2023.
Posjeta: 244 *