The Effects of Mini-Handball and Physical Education Classes on Motor Abilities of Children of Early School Age / Utjecaj programa mini rukometa i nastave tjelesne i zdravstvene kulture na promjene motoričkih sposobnosti učenika mlađe školske dobi

Dinko Vuleta, Dragan Milanović, Lidija Bojić Ćaćić

Abstract


Abstract
The research was carried out on a sample of 48 second-grade male pupils of primary school, divided into an experimental (21 pupils) and a control group (27 pupils). The chronological age of the pupils was eight years. Nine variables were used to assess basic motor abilities: maximum speed in 10m sprint (SPR10M) and 20m sprint (SPR20M), the horizontal jump (MFESDM), sit ups (TRB30S), back extensions (LEĐ30S), the front plank (UPPRED), the figure of eight with a bend (MAGOSS), zigzag run (MAGSLA), and the figure of a star without the ball (ZVIBLO).
In a three-month period, the experimental group participated in a total of 36 mini-handball practice periods, whereas the control group had a total of 36 PE class periods.
There was no significant difference between the measured initial states of the boys in the experimental and the boys in the control group (λ=0.24 and p=0.44), suggesting that both groups had a similar starting position.    
The analysis of the experimental group data showed a statistically significant difference in the arithmetic means of the initial and the final measurements for the following basic motor ability variables: maximum speed in 20m sprint (SPR20M), sit ups (TRB30S), back extensions (LED30S), the front plank (UPPRED), and the figure of eight with a bend (MAGOSS).
The analysis of the control group data showed a statistically significant difference in the arithmetic means of the initial and the final measurements only in case of the front plank variable (UPPRED).
The analysis of differences between the results of boys in the control and the experimental group in basic motor ability tests carried out using discriminate analysis (λ=0.74 and p=0.01) clearly showed that the experimental mini-handball programme produced much more significant effects on basic motor ability indicators than the physical education programme in the control group.The results of this study should be taken with caution due to the small sample size used in the study.  
Key words: basic motor abilities; boys; changes; mini-handball; PE classes

---

Sažetak
Istraživanje je provedeno na uzorku od  48 učenika  eksperimentalne skupine (21 učenik) i kontrolne  skupine (27 učenika) drugog razreda osnovne škole, kronološke dobi od 8 godina. Za procjenu temeljnih motoričkih sposobnosti korišteno je devet varijabli: maksimalna brzina trčanja na 10 (SPR10M) i 20 (SPR20M) metara, skok u dalj s mjesta (MFESDM), podizanje trupa iz ležanja do sjeda (TRB30S), zakloni trupa (LEĐ30S), izdržaj u uporu prednjem (UPPRED), osmica sa sagibanjem (MAGOSS), kretanje u slalomu (MAGSLA), zvjezdasto kretanje bez lopte (ZVIBLO).
Tijekom tromjesečnog rada eksperimentalna skupina imala je ukupno 36 sati programa mini rukometa, a kontrolna skupina 36 sati nastave tjelesne i zdravstvene kulture.
Nije utvrđena  razlika između dječaka eksperimentalne i kontrolne  skupine u inicijalnom stanju (λ=0,24 i p=0,44), što pokazuje da dvije skupine ispitanika startaju sa sličnom razinom početnih rezultata.
Na temelju dobivenih rezultata u eksperimentalnoj skupini može se zaključiti kako postoji statistički značajna razlika u aritmetičkim sredinama između inicijalnog i finalnog provjeravanja u varijablama temeljnih motoričkih sposobnosti dječaka i to: za maksimalnu brzina trčanja na 20 metara (SPR20M), podizanje trupa iz ležanja do sjeda (TRB30S), zaklon trupa (LED30S), upor prednji (UPPRED), osmicu sa sagibanjem (MAGOSS).
Na temelju dobivenih  rezultata u kontrolnoj skupini može se zaključiti kako postoji statistički značajna razlika u aritmetičkim sredinama između  inicijalnog i finalnog provjeravanja dječaka samo u varijabli upor prednji (UPPRED).
Analiza razlika između dječaka kontrolne i eksperimentalne skupine u testovima za procjenu temeljnih motoričkih sposobnosti u finalnom stanju, dobivena diskriminacijskom analizom (λ=0,74 i  p=0,01), definitivno pokazuje da je eksperimentalni programa mini rukometa proizveo puno značajnije učinke u pokazateljima temeljnih motoričkih sposobnosti od kontrolnog programa nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Dobivene razlike, odnosno učinke pod utjecajem programiranog treninga mini rukometa, treba uzeti s određenom rezervom jer je stupanj generalizacije ograničen zbog relativno malog uzorka ispitanika iz jedne rukometne populacije
Ključne riječi: temeljne motoričke sposobnosti; dječaci; mini rukomet; nastava TZK; promjene


Full Text:

PDF


DOI: https://doi.org/10.15516/cje.v15i0.937

Refbacks

  • There are currently no refbacks.