- citati u SCIndeksu: 0
- citati u CrossRef-u:0
- citati u Google Scholaru:[]
- posete u poslednjih 30 dana:7
- preuzimanja u poslednjih 30 dana:5
|
|
2014, vol. 27, br. 2, str. 95-104
|
Rod i univerzitet - slučaj Crna Gora
Gender and university: The case of Montenegro
Univerzitet u Crnoj Gori, Filozofski fakultet, Podgorica, Crna Gora
Sažetak
Rodnost, odnosno rodni identitet se u značajnoj mjeri konstruiše i kroz proces obrazovanja. Ovaj rad ima za cilj da definiše društvene elemente koji u sistemu obrazovanja konstruišu kategoriju rodnosti i na taj način determinišu angažovanost žene na određenim nivoima sistema obrazovanja u Crnoj Gori. Naime, do 19. vijeka u Crnoj Gori nijesu postojale institucije u kojima bi se sprovodilo sistematsko, plansko i kontinuirano obrazovanje (prva svjetovna osnovna muška škola osnovana je 1834. godine). Školovanje ženske djece u Crnoj Gori nema dugu tradiciju (prvi pomen o školovanju ženske djece, i to u neinstitucionalnoj formi, postoji tek 1867. godine). Povodi za školovanje ženske djece nalazili su se u ličnoj odluci i opredeljenju roditelja, oni nijesu proisticali iz javno definisanog društvenog značaja o potrebi školovanja ženske djece (tek je od 1914. godine donesen zakon po kojem je uređeno da je školovanje ženske djece obavezno i izjednačeno sa školovanjem muške djece). Međutim, i pored zakonske izjednačenosti, sadržinski posmatrano, način i kvalitet školovanja ženske djece se razlikovao od načina i kvaliteta školovanja muške djece (djevojčice su se osposobljavale uglavnom da budu dobre majke i domaćice (Đevojački institut na Cetinju, osnovan 1869. godine)). I danas, u sistemu obrazovanja u Crnoj Gori postoje tragovi patrijarhalne tradicionalističke matrice, koja se odražava: u upotrebi rodno nesenzitivnog jezika, podjeli na 'muške' i 'ženske' fakultete, modelima napredovanja na univerzitetu. Prema tome, postojeći sistem obrazovanja u Crnoj Gori još uvijek nije u dovoljnoj mjeri pristupio procesu rekonstrukcije postojećih tradicionalističkih matrica koje konstruišu muškost/ženskost. Umjesto da prostor obrazovanja, naročito prostor univerziteta, bude mjesto sa kojeg počinje proces rekonstrukcije 'velike priče' o muškarcu kao prvom, u obrazovnom sistemu Crne Gore još uvijek živo pulsiraju rodni stereotipi. U radu je korišćen metod teorijske analize sadržaja naučnih rasprava i istraživanja koji predmetno i metodološki odgovara zadatom cilju. Survey metodu smo koristili u realizaciji terenskog istraživanja kojim smo dobili empirijske podatke, a neke od tih podataka ćemo interpretirati shodno definisanim ciljevima rada.
Abstract
Gender, i.e. gender identity is in great extent constructed in the process of education. This paper has the aim of defining social elements, which in the process of education construct category of gender and in this way determine women's engagement in some levels of Montenegrin education. Until the 19th century, there were no institutions in Montenegro, which managed systematic, planned and continuous education (the first spiritual primary male school was established in 1834). Education of female children in Montenegro does not have long tradition (it was first mentioned in 1867 that female children were educated, and this was in non-institutional form). Attitudes towards not educating female children were personal parents' decisions, but did not come from publicly defined social significance for the need of educating female children (it was only in 1914 that the law was brought, according to which education of children was compulsory and it was equalised with education of male children). Nevertheless, abort from law equality, observe by contents, way and quality of education of female children differed from the way and quality of education of male children (girls were trained to become good mothers and housewives (Girls' Institute was founded in Cetinje in 1869)). Even today, in the educational system of Montenegro, there are traces of patriarch traditional matrix seen in the following: the used of gender insensitive language, division on 'male' and 'female'' faculties, models of getting higher degrees and positions at the faculties. According to this, the existing system of education in Montenegro has not sufficiently approached the process of reconstruction of the existing traditional matrixes, which construct males/females. Educational context, particularly university area, should be the place of reconstruction of the 'great story' about the man as the first person in the educational system, on the contrary, in educational system of Montenegro, there are still gender stereotypes. In the paper, we used the method of theoretical analysis of the contents of scientific discussions, debates, and research, which by subject and methodology respond to the given target. Survey method was used in realisation of the field research in which we got empirical data, and some of those data will be interpreted in accordance with the defined aims of the paper.
|
|
|
Reference
|
|
*** (2006) Rodni stereotipi u udžbenicima za osnovnu školu (I, IV, VIII razred) u Crnoj Gori. Kotor: Anima
|
|
*** (2012) Žene i muškarci u Crnoj Gori. Podgorica: Zavod za statistiku Crne Gore - MONSTAT
|
4
|
Blagojević, M. (1991) Žene izvan kruga - profesija i porodica. Beograd: Institut za sociološka istraživanja, Filozofski fakultet
|
1
|
Blagojević, M. (2000) Mapiranje mizoginije u Srbiji - diskursi i prakse. Beograd: Asocijacija za žensku inicijativu
|
|
Blehova-Čelebić, L. (2000) Žene srednjovjekovnog Kotora. Podgorica: CID
|
3
|
Bogdanović, M. (2006) Žene u obrazovanju i nauci. Sociologija, vol. 48, br. 4, str. 327-340
|
4
|
Burdije, P. (2001) Vladavina muškaraca. Podgorica: CID
|
|
Derida, Ž. (1997-1998) Zenice univerziteta - princip razloga i ideja univerziteta. Beogradski krug, Beograd, br. 3/4, br. 1/2, str. 17-28
|
2
|
Derida, Ž. (2002) Kosmopolitike. Beograd: Stubovi kulture
|
|
Filipović, M. (2003) Društvena moć žena u Crnoj Gori. Podgorica: CID
|
24
|
Gidens, E. (2007) Sociologija. Beograd: Centar za izdavačku djelatnost
|
|
Glušica, R. (2006) Upotreba rodno-senzitivnog jezika - on je rekla. Podgorica: Kancelarija za ravnopravnost polova Vlade Republike Crne Gore
|
18
|
Haralambos, M. (1989) Uvod u sociologiju. Zagreb: Globus
|
5
|
Jarić, V., Radović, N. (2011) Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Uprava za rodnu ravnopravnost, Ministarstvo rada i socijalne politike Republike Srbije
|
4
|
Jaspers, K. (2003) Ideja univerziteta. Beograd: Plato
|
1
|
Liesmann, K.P. (2008) Teorija neobrazovanosti - zablude društva znanja. Zagreb: AKD
|
|
Milić, A. (2000) Mapiranje mizoginije u Srbiji. Univerzitet i mizoginija. Beograd: Asocijacija za žensku inicijativu
|
17
|
MIlić, A. (1994) Žene, politika, porodica. Beograd: Institut za političke studije
|
2
|
Ortner, Š. (1983) Žena spram muškarca kao priroda spram kulture. u: Papić Žarana, Sklevicky Lydia [ur.] Antropologija žene, Beograd, itd: Prosveta
|
|
Popović, M. (2008) Razvoj univerziteta od ideje do institucije - sociološki aspekt. Sociološka luča, 2, 98-105
|
|
Popović, M. (2011) Feminizam, rod i konstruisanje rodnog identiteta. Sociološka luča, 2, 29-40
|
|
Popović, M. (2014) Nevidljive - položaj Romkinja u Crnoj Gori. Medijski dijalozi, 18, 115-123
|
|
Prpić, K. (2002) Profesionalni položaj, postignuća i perspektive (mladih) znanstvenica. Zagreb: Institut za društvena istraživanja
|
7
|
Ritzer, G. (2009) Savremena sociološka teorija i njeni klasični koreni. Beograd: Službeni glasnik
|
|
Tomić, M. (2010) Žene u akademskoj profesiji i muška dominacija. Sociologija, vol. 52, br. 2, str. 181-196
|
1
|
Turen, A. (1980) Postindustrijsko društvo - za sociologiju. Zagreb: Globus
|
|
Viđić, M. Analiza statističkih podataka o zastuljenosti žena u obrazovanju - govor brojki. Kruh i ruže, 1
|
2
|
Vrcan, S. (1983) Društvene nejednakosti i moderno društvo. Zagreb: Školska knjiga
|
|
Vujačić, V. (1980) Etos Crnogorke. Titograd: NIO Pobjeda
|
1
|
Zaharijević, A. (2008) Neko je rekao feminizam. Beograd: Građanske inicijative
|
2
|
Zdravković, S. (1977) Univerzitetski nastavnici u savremenom jugoslovenskom društvu. Beograd: Savremena administracija
|
|
|
|