Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:7
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:5

Sadržaj

članak: 1 od 1  
2014, vol. 27, br. 2, str. 95-104
Rod i univerzitet - slučaj Crna Gora
Univerzitet u Crnoj Gori, Filozofski fakultet, Podgorica, Crna Gora
Sažetak
Rodnost, odnosno rodni identitet se u značajnoj mjeri konstruiše i kroz proces obrazovanja. Ovaj rad ima za cilj da definiše društvene elemente koji u sistemu obrazovanja konstruišu kategoriju rodnosti i na taj način determinišu angažovanost žene na određenim nivoima sistema obrazovanja u Crnoj Gori. Naime, do 19. vijeka u Crnoj Gori nijesu postojale institucije u kojima bi se sprovodilo sistematsko, plansko i kontinuirano obrazovanje (prva svjetovna osnovna muška škola osnovana je 1834. godine). Školovanje ženske djece u Crnoj Gori nema dugu tradiciju (prvi pomen o školovanju ženske djece, i to u neinstitucionalnoj formi, postoji tek 1867. godine). Povodi za školovanje ženske djece nalazili su se u ličnoj odluci i opredeljenju roditelja, oni nijesu proisticali iz javno definisanog društvenog značaja o potrebi školovanja ženske djece (tek je od 1914. godine donesen zakon po kojem je uređeno da je školovanje ženske djece obavezno i izjednačeno sa školovanjem muške djece). Međutim, i pored zakonske izjednačenosti, sadržinski posmatrano, način i kvalitet školovanja ženske djece se razlikovao od načina i kvaliteta školovanja muške djece (djevojčice su se osposobljavale uglavnom da budu dobre majke i domaćice (Đevojački institut na Cetinju, osnovan 1869. godine)). I danas, u sistemu obrazovanja u Crnoj Gori postoje tragovi patrijarhalne tradicionalističke matrice, koja se odražava: u upotrebi rodno nesenzitivnog jezika, podjeli na 'muške' i 'ženske' fakultete, modelima napredovanja na univerzitetu. Prema tome, postojeći sistem obrazovanja u Crnoj Gori još uvijek nije u dovoljnoj mjeri pristupio procesu rekonstrukcije postojećih tradicionalističkih matrica koje konstruišu muškost/ženskost. Umjesto da prostor obrazovanja, naročito prostor univerziteta, bude mjesto sa kojeg počinje proces rekonstrukcije 'velike priče' o muškarcu kao prvom, u obrazovnom sistemu Crne Gore još uvijek živo pulsiraju rodni stereotipi. U radu je korišćen metod teorijske analize sadržaja naučnih rasprava i istraživanja koji predmetno i metodološki odgovara zadatom cilju. Survey metodu smo koristili u realizaciji terenskog istraživanja kojim smo dobili empirijske podatke, a neke od tih podataka ćemo interpretirati shodno definisanim ciljevima rada.
Reference
*** (2006) Rodni stereotipi u udžbenicima za osnovnu školu (I, IV, VIII razred) u Crnoj Gori. Kotor: Anima
*** (2012) Žene i muškarci u Crnoj Gori. Podgorica: Zavod za statistiku Crne Gore - MONSTAT
Blagojević, M. (1991) Žene izvan kruga - profesija i porodica. Beograd: Institut za sociološka istraživanja, Filozofski fakultet
Blagojević, M. (2000) Mapiranje mizoginije u Srbiji - diskursi i prakse. Beograd: Asocijacija za žensku inicijativu
Blehova-Čelebić, L. (2000) Žene srednjovjekovnog Kotora. Podgorica: CID
Bogdanović, M. (2006) Žene u obrazovanju i nauci. Sociologija, vol. 48, br. 4, str. 327-340
Burdije, P. (2001) Vladavina muškaraca. Podgorica: CID
Derida, Ž. (1997-1998) Zenice univerziteta - princip razloga i ideja univerziteta. Beogradski krug, Beograd, br. 3/4, br. 1/2, str. 17-28
Derida, Ž. (2002) Kosmopolitike. Beograd: Stubovi kulture
Filipović, M. (2003) Društvena moć žena u Crnoj Gori. Podgorica: CID
Gidens, E. (2007) Sociologija. Beograd: Centar za izdavačku djelatnost
Glušica, R. (2006) Upotreba rodno-senzitivnog jezika - on je rekla. Podgorica: Kancelarija za ravnopravnost polova Vlade Republike Crne Gore
Haralambos, M. (1989) Uvod u sociologiju. Zagreb: Globus
Jarić, V., Radović, N. (2011) Rečnik rodne ravnopravnosti. Beograd: Uprava za rodnu ravnopravnost, Ministarstvo rada i socijalne politike Republike Srbije
Jaspers, K. (2003) Ideja univerziteta. Beograd: Plato
Liesmann, K.P. (2008) Teorija neobrazovanosti - zablude društva znanja. Zagreb: AKD
Milić, A. (2000) Mapiranje mizoginije u Srbiji. Univerzitet i mizoginija. Beograd: Asocijacija za žensku inicijativu
MIlić, A. (1994) Žene, politika, porodica. Beograd: Institut za političke studije
Ortner, Š. (1983) Žena spram muškarca kao priroda spram kulture. u: Papić Žarana, Sklevicky Lydia [ur.] Antropologija žene, Beograd, itd: Prosveta
Popović, M. (2008) Razvoj univerziteta od ideje do institucije - sociološki aspekt. Sociološka luča, 2, 98-105
Popović, M. (2011) Feminizam, rod i konstruisanje rodnog identiteta. Sociološka luča, 2, 29-40
Popović, M. (2014) Nevidljive - položaj Romkinja u Crnoj Gori. Medijski dijalozi, 18, 115-123
Prpić, K. (2002) Profesionalni položaj, postignuća i perspektive (mladih) znanstvenica. Zagreb: Institut za društvena istraživanja
Ritzer, G. (2009) Savremena sociološka teorija i njeni klasični koreni. Beograd: Službeni glasnik
Tomić, M. (2010) Žene u akademskoj profesiji i muška dominacija. Sociologija, vol. 52, br. 2, str. 181-196
Turen, A. (1980) Postindustrijsko društvo - za sociologiju. Zagreb: Globus
Viđić, M. Analiza statističkih podataka o zastuljenosti žena u obrazovanju - govor brojki. Kruh i ruže, 1
Vrcan, S. (1983) Društvene nejednakosti i moderno društvo. Zagreb: Školska knjiga
Vujačić, V. (1980) Etos Crnogorke. Titograd: NIO Pobjeda
Zaharijević, A. (2008) Neko je rekao feminizam. Beograd: Građanske inicijative
Zdravković, S. (1977) Univerzitetski nastavnici u savremenom jugoslovenskom društvu. Beograd: Savremena administracija
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: pregledni članak
DOI: 10.5937/inovacije1402095P
objavljen u SCIndeksu: 17.06.2015.

Povezani članci

Nema povezanih članaka