Metrika

  • citati u SCIndeksu: [2]
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:7
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:3

Sadržaj

članak: 1 od 1  
2011, vol. 45, br. 4, str. 9-14
Kardiovaskularni faktori rizika kod žena različite starosti i trenažnog statusa
aUniverzitet u Kragujevcu, Fakultet medicinskih nauka, Srbija
bUniverzitet u Beogradu, Medicinski fakultet, Institut za fiziologiju, Srbija
cKlinički centar Kragujevac, Srbija

e-adresadrvladakgbg@yahoo.com
Sažetak
Cilj. Obzirom da su prethodna istraživanja jasno pokazala da prevalenca i incidenca kardiovaskularnih oboljenja raste sa starenjem, cilj našeg rada bio je da utvrdimo potencijal redovnog vežbanja, kao jednog od najvećih modifikujućih bihevioralnih faktora rizika koji značajno utiče na niz fizioloških kardiovaskularnih faktora rizika, u ublažavanju efekata starenja na kardiovaskularni risk-profil žena. Metod. Grupa od 44 žene koje redovno vežbaju i 34 sedentarne žene sličnog godišta, sve u životnom dobi od 21 do 60 godina, podvrgnute su morfofunkcionalnom testiranju i uzimanju uzorka krvi. Merenje telesne kompozicije je urađeno korišćenjem aparata za analizu bioelektrične impedanse 'BC-551 InnerScan Body Composition Monitor'. Učesnici su bili podvrgnuti testu maksimalnog progresivnog vežbanja na traci 'Technogym Excite Jog 500' koristeći protokol po Brusu. Analiziran je lipidni status (ukupni holesterol, lipoproteini visoke gustine, lipoproteini niske gustine, trigliceridi) u plazmi. Rezultati. Rezultati studije su pokazali da redovno vežbanje ima pozitivan uticaj na aerobni kapacitet i telesnu masu žena, ali ne može sprečiti uticaj starenja na većinu morfofunkcionalnih i fizioloških kardiovaskularnih faktora rizika (povećanje nivoa ukupnog holesterola, lipoproteina male gustine, triglicerida, visceralne masti, indeksa telesne mase i smanjenje aerobnog kapaciteta). Vežbale ili ne, nakon 40-te i posebno 50-te godine, žene doživljavaju značajno pogoršanje svog kardiovaskularnog risk-profila. Zaključak. Rezultati ove studije preseka su pokazali da ne postoji statistički značajan pozitivan efekat fizičke aktivnosti na kardiovaskularni rizik profil žena starijeg životnog doba.
Reference
Blair, S.N., Kampert, J.B., Kohl, H.W., et al. (1996) Influences of cardiorespiratory fitness and other precursors on cardiovascular disease and all-cause mortality in men and women. J am Med assoc, 276: 205-210
Blair, S.N., Kohl, H.W., Paffenbarger, R.S., Clark, D.G., Cooper, K.H., Gibbons, L.W. (1989) Physical fitness and all-cause mortality. A prospective study of healthy men and women. JAMA, 262(17): 2395-401
Ignarro, L.J., Balestrieri, M.L., Napoli, C. (2007) Nutrition, physical activity, and cardiovascular disease: An update. Cardiovascular research, 73(2): 326-40
Morris, J.N., Heady, J.A. (1953) Mortality in relation to the physical activity of work: A preliminary note on experience in middle age. British journal of industrial medicine, 10(4): 245-54
Morris, J.N., Heady, J.A., Raffle, P.A., Roberts, C.G., Parks, J.W. (1953) Coronary heart-disease and physical activity of work. Lancet, 265(6796): 1111-20; concl
Oguma, Y., Sesso, H.D., Paffenbarger, R.S., Lee, I. (2002) Physical activity and all cause mortality in women: A review of the evidence. British journal of sports medicine, 36(3): 162-72
Paffenbarger, R.S., Hyde, R.T., Wing, A.L., Lee, I.M., Jung, D.L., Kampert, J.B. (1993) The association of changes in physical-activity level and other lifestyle characteristics with mortality among men. N Engl J Med, 328(8): 538-45
Paffenbarger, R.S., Hyde, R., Wing, A.L., Hsieh, C. (1986) Physical Activity, All-Cause Mortality, and Longevity of College Alumni. New England Journal of Medicine, 314(10): 605-613
Stramba-Badiale, M., Fox, K.M., Priori, S.G., Collins, P., Daly, C., Graham, I., Jonsson, B., Schenck-Gustafsson, K., Tendera, M. (2006) Cardiovascular diseases in women: A statement from the policy conference of the European Society of Cardiology. European heart journal, 27(8): 994-1005
Thompson, P.D., Buchner, D., Pina, I.L., Balady, G.J., Williams, M.A., Marcus, B.H., Berra, K., Blair, S.N., Costa, F., Franklin, B., Fletcher, G.F., Gordon, N.F., Pate, R.R., Rodriguez, B.L. (2003) Exercise and physical activity in the prevention and treatment of atherosclerotic cardiovascular disease: A statement from the Council on Clinical Cardiology (Subcommittee on Exercise, Rehabilitation, and Prevention) and the Council on Nutrition, Phy. Circulation, 107(24): 3109-16
Warburton, D.E., Nicol, C.W., Bredin, S.S. (2006) Health benefits of physical activity: The evidence. CMAJ, 174(6), str. 801-9
 

O članku

jezik rada: engleski
vrsta rada: izvorni naučni članak
DOI: 10.5937/medcas1104009P
objavljen u SCIndeksu: 12.04.2012.

Povezani članci

Nema povezanih članaka